Drvo je jedan od rijetkih materijala koji prostoru može istovremeno dati toplinu, karakter i osjećaj bezvremenosti. No upravo zbog velikog izbora nijansi, tekstura i vrsta mnogi se pitaju treba li koristiti samo jednu vrstu drva ili je kombiniranje različitih površina zapravo poželjno. Kako uskladiti pod, kuhinju, blagovaonski stol i namještaj, kako prepoznati tople i hladne podtonove te koje pogreške najčešće narušavaju sklad prostora?
O tim smo temama razgovarali s dizajnerom interijera Matejem Kuševićem iz studija M1st Design, koji je otkrio kako pravilno kombinirati drvene površine, zašto pod najčešće određuje smjer uređenja te koja jednostavna pravila pomažu stvoriti interijer koji će izgledati jednako lijepo i za deset ili petnaest godina.
Mnogi se boje kombinirati različite vrste drva u istom prostoru. Trebamo li se uopće držati jedne vrste ili je miješanje različitih drvenih površina poželjno? Koje je osnovno pravilo kojeg se vi držite?
Jedna od najčešćih zabluda je da u prostoru smije postojati samo jedna vrsta drva. Zapravo, upravo kombiniranje različitih drvenih površina često daje prostoru karakter i prirodniji izgled. Problem nije u broju vrsta drva, nego u tome jesu li međusobno usklađene.
Pravilo kojeg se uvijek držim jest da sve drvene površine trebaju imati zajednički “jezik”. To može biti isti podton, slična razina topline ili zajednička tekstura. Kada postoji ta poveznica, različite nijanse neće djelovati kao pogreška, nego kao promišljena kompozicija. Kao i kod svakog interijera, cilj nije savršena uniformnost, nego ravnoteža.
Kako razlikujemo tonove i podtonove drva? Što zapravo znače topli, hladni i neutralni podtonovi te zašto ih je važno prepoznati prije odabira poda, namještaja ili kuhinje?
Ljudi najčešće gledaju samo koliko je drvo svijetlo ili tamno, a puno je važniji njegov podton.
Topli podtonovi imaju zlatne, medene ili crvenkaste nijanse. Hladni vuku prema sivim ili pepeljastim tonovima, dok neutralni predstavljaju dobru sredinu i lakše se kombiniraju s različitim materijalima.
Ako pod i kuhinja imaju potpuno različite podtonove, prostor će vrlo često djelovati neskladno, čak i kada su obje površine kvalitetne i lijepe. Zato uvijek savjetujem da se podtonovi uspoređuju na dnevnom svjetlu, jer umjetna rasvjeta može značajno promijeniti dojam.
Što je najbolje odabrati kao polazišnu točku pri uređenju interijera – pod, namještaj ili nešto drugo? Koliko upravo pod određuje izbor ostalih drvenih površina u prostoru?
Pod je najčešće najbolja polazišna točka jer zauzima najveću površinu i najteže ga je kasnije mijenjati. Upravo zato on postavlja osnovni ton cijelog interijera.
Kada je pod definiran, puno je lakše birati kuhinju, blagovaonski stol, stolariju i ostali namještaj. To ne znači da sve mora biti iste nijanse, nego da sve treba biti u međusobnom skladu.
Možete li to objasniti na primjeru kuhinje? Ako imamo drveni pod, drvenu radnu ploču, blagovaonski stol i možda otvorene police ili kuhinjske fronte s dekorom drva, kako sve to uskladiti da prostor izgleda skladno, a ne prenatrpano različitim nijansama?
Kod kuhinje je važno odrediti jedan dominantan drveni element, a ostale koristiti kao njegovu nadopunu.
Primjerice, ako imamo izražen hrastov pod, radna ploča može biti u toplijoj ili nešto tamnijoj nijansi, dok blagovaonski stol može biti vizualni naglasak. Nije potrebno da sve izgleda identično.
Ako svaki element ima potpuno drugačiju boju, teksturu i uzorak godova, prostor vrlo brzo postaje vizualno naporan. S druge strane, kada postoji nekoliko pažljivo odabranih nijansi koje se međusobno nadopunjuju, interijer djeluje prirodno i elegantno.
Što biste savjetovali nekome tko želi tamniji drveni pod, ali želi da i blagovaonski stol, stolice, TV komoda ili drugi komadi namještaja budu od drva? Trebaju li biti u istoj nijansi ili je bolje igrati se kontrastima?
Kod tamnog poda rijetko preporučujem da sav drveni namještaj bude potpuno iste nijanse.
Puno bolji rezultat često se postiže blagim kontrastima. Primjerice, uz tamniji pod odlično funkcioniraju srednje tamni ili svjetliji tonovi drva, uz uvjet da dijele isti podton.
Kontrast prostoru daje dubinu, ali mora biti kontroliran. Cilj nije da svaki komad privlači pažnju, nego da zajedno stvaraju skladnu cjelinu.
Postoje li vrste drva ili nijanse koje se posebno dobro međusobno kombiniraju? Koje su kombinacije gotovo uvijek siguran izbor, a koje biste izbjegavali?
Hrast je vjerojatno najsvestranija vrsta drva i vrlo se lako kombinira s orahom, jasenom ili neutralnim dekorima drva. Također odlično funkcionira uz kamen, keramiku i mat lakirane površine.
S druge strane, izbjegavao bih kombinacije koje spajaju izrazito tople i izrazito hladne podtonove bez jasnog razloga. Primjerice, crvenkasti tonovi trešnje uz izrazito sivkasti hrast često djeluju kao da pripadaju dvama različitim interijerima.
Nije problem kombinirati različite vrste drva, nego različite karaktere drva koji međusobno “ne razgovaraju”.
Koje su najčešće pogreške koje ljudi rade pri odabiru i kombiniranju drvenih površina te koja biste tri pravila izdvojili kao ključ za skladan i bezvremenski interijer?
Najčešća pogreška je odabir svakog elementa zasebno. Pod se bira u jednom salonu, kuhinja u drugom, stol u trećem, bez da se svi uzorci usporede zajedno.
Druga pogreška je slijepo praćenje trendova. Ono što je danas popularno neće nužno izgledati dobro za deset godina.
Treća je zanemarivanje rasvjete. Drvo pod dnevnim i umjetnim svjetlom može izgledati potpuno drugačije.
Kad bih morao izdvojiti tri pravila, bila bi vrlo jednostavna:
- odredite pod kao temelj cijelog interijera
- pazite da drvene površine imaju usklađene podtonove, a ne nužno identične nijanse
- promatrajte prostor kao cjelinu, a ne kao skup pojedinačnih komada namještaja
Bezvremenski interijer ne nastaje tako da je sve isto, nego tako da je sve međusobno povezano. Upravo ta ravnoteža između materijala, funkcije i estetike čini prostor ugodnim za život i nakon mnogo godina.
FOTO: M1st Design
